Kraniofacijalne malformacije
Česta sindromska kraniosinostoza sa zahvaćenošću koronarnih šavova, spuštenim kapcima i karakterističnim oblikom uha.
Saethre-Chotzenov sindrom jedna je od češćih sindromskih kraniosinostoza. Uzrokuje ga promjena gena TWIST1. Tipični su preuranjeno zatvaranje jednog ili oba koronarna šava, spušteni gornji kapci (ptoza), niska granica kose na čelu te male, karakteristično oblikovane uši. Mentalni razvoj je obično normalan. Važna je dugoročna kontrola intrakranijalnog tlaka, jer se nakon operacija može ponovno javiti povišen tlak.
Uzrok su promjene (mutacije ili delecije) gena TWIST1 na kromosomu 7p21.[1] Nasljeđivanje je autosomno dominantno s vrlo promjenjivom izraženošću – i unutar jedne obitelji slika može jako varirati. Ako sindrom nastaje većom delecijom koja zahvaća i susjedne gene, dodatno može postojati razvojno zaostajanje. Učestalost se procjenjuje na otprilike 1 : 25 000 do 1 : 50 000.
Obilježja su često diskretnija nego kod Apertovog ili Crouzonovog sindroma. Presudna je individualna procjena.
Posebnost Saethre-Chotzenovog sindroma je povećana vjerojatnost, u usporedbi s nesindromskom sinostozom, ponovnog intrakranijalnog tlaka nakon prve operacije. U petnaestogodišnjoj analizi specijaliziranog centra 35–42 % djece trebalo je dodatni zahvat na lubanji zbog ponovno povišenog intrakranijalnog tlaka; vrijednosti drugih centara mogu odstupati.[2] Stoga su redovite oftalmološke i kliničke kontrole tijekom cijelog djetinjstva važne.
U prvom je planu kirurgija lubanje, osobito fronto-orbitalni pomak s remodeliranjem čela i ruba očne duplje u prvoj godini života. Cilj je dovoljno prostora za mozak, sniženje intrakranijalnog tlaka i uravnotežen oblik čela/orbite. Kod jednostrane sinostoze ispravlja se asimetrija. Pomak srednjeg dijela lica (Le Fort III) potreban je rjeđe nego kod Aperta/Crouzona, ali može postati nužan kod izražene zahvaćenosti srednjeg dijela lica. Spušteni gornji kapci ispravljaju se oftalmološki/kirurški kod funkcionalnog oštećenja vida.
Osim ptoze mogu se javiti pogreške vida i – kod intrakranijalnog tlaka – ugroženost vidnog živca; važne su redovite oftalmološke kontrole. Problemi srednjeg uha i oslabljen sluh se javljaju i treba ih nadzirati. Mentalni razvoj je kod većine djece normalan; zaostajanje je moguće prije svega kod većih delecija gena.
Obrada uključuje: klinički pregled od strane kraniofacijalnog tima, gensku dijagnostiku gena TWIST1 (uključujući traženje delecija), 3D prikaz lubanje, oftalmološki pregled s procjenom očne pozadine te ORL pregled i test sluha.
Optimalna je skrb tima s kraniofacijalnom kirurgijom / maksilofacijalnom kirurgijom, neurokirurgijom, oftalmologijom, ORL, ortodoncijom, pedijatrijom, genetikom, logopedijom i psihologijom.
Prognoza je sveukupno povoljna: većina djece razvija se normalno i vodi aktivan život. Individualni tijek ipak može varirati. Presudni su dosljedna kontrola intrakranijalnog tlaka i dugoročno interdisciplinarno praćenje.
Dodatne stranice o ovom stanju – dijagnostika, liječenje, poprečne teme i istraživanje.
Odabrani autoritativni vanjski izvori o ovom stanju.
Vanjske stranice trećih strana; povezane, ne hostane. Nije preporuka u pojedinačnom slučaju; ne zamjenjuje ljekarski savjet.